Ustavom iz 1995. godine Kazahstan je postao predsjednička republika nastala raspadom SSSR-a.
Političke podjele
Geografija
Reljef Kazahstana je raznolik. Na zapadu dominiraju nizine koje prema istoku prelaze u brežuljkasta i brdovita područja. Na krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci planinskih lanaca Altaja, Alataua, Karataua i Tien Šana u kojem se nalazi najviši vrh zemlje, 7.010 visoki Kan Tengri. U Kazahstanu se nalazi velik broj jezera, među kojima se veličinom ističu Aralsko jezero na granici s Uzbekistanom i Balkaško jezero.
Privreda
Nakon tranzicijske privredne krize u devedesetim godinama 20. vijeka, slične onima u drugim post-komunističkim zemljama, Kazahstan doživljava privredni preporod utemeljen na iskorištavanju bogatih nalazišta nafte. Zemlja ima i razvijen poljoprivredni sektor. BDP je u 2003. bio 6.300 USD po glavi stanovnika mjereno po PPP-u.
U Kazahstanu se nalazi kosmodrom Bajkonur, središte sovjetskog svemirskog programa, trenutno iznajmljen Rusiji.
Stanovništvo
Kazasi (39,7%)
Rusi (37,8%)
Ukrajinci (6,0%)
Bjelorusi (3,5%)
Njemci (3.1%)
Uzbeci (2.3%)
Tatari (1.9%)
Religija
Muslimani Suniti (47%)
Pravoslavci (44%)
Protestanti (2%)
Ostali (7%)
Kultura
Relevantni članci
Vanjski linkovi
Nedovršeni članak Kazahstan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
1) Djelomično u Evropi. 2) Smatra se i dijelom Afrike. 3) Smatra se i dijelom Okeanije. 4) Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi. 5) Priznata samo od strane Turske.
1)U potpunosti u Aziji, ali kulturni i politički pripada Evropi. 2)U potpunosti u Africi, ali kulturni i politički pripada Evropi. 3)Najvećim dijelom u Aziji. 4)Nezavisnost proglašena jednostranim otcjepljenjem od Srbije 17.februara 2008.